Kotor u svojoj nesavršenoj urbanističkoj logici djeluje nesvakidašnje. U tome leži njegova ljepota i draž. Gledajući sa kopna ili mora dolazimo da zaključka da takvog veličanstvenog grada nema na ovom svijetu. Mnogi veliki pisci i putopisci zadržavali su se ili prolazili kroz ovaj očaravajući grad. Od Žila Verna, Bajrona, arheologa Džona Artura Vejna do naših velikana – Alekse Šantića, Miloša Crnjanskog, Iva Andrića... Niko od njih nije štedio riječi da opiše ljepote Boke i Kotora.
Boku kotorsku su poredili sa Bosforom, Dardanelima, švajcarskim jezerima, norveškim fjordovima. Jedan njemački putopisac je svojevremeno napisao da je Boka „ukrala“ od svakoga ponešto, i zato u njoj ljepote ima tako mnogo. Bajron je, u oduševljenju, zapazio: „U trenutku nastanka planete, najljepše spajanje zemlje i mora dogodilo se na crnogorskoj obali. Boka kotorska je zaista čarolija prirode, kreacija supremne ljepote.
Kotor nam se ukazuje, kako je to slikovito rekao Miloš Crnjanski, kao jedna starinska kamena dvorana, varoš nad kojom visi stijenje, kao oblaci. Nad kojom teče, magli se i rumeni Lovćen, mjesto neba, noći i zore.
Kotor je imao svog antičkog pretka – Akruviuma Popidum, pominjan u djelima Tita Livija, koji se tokom godina prve ere, izgleda, širio prema tivatskom zalivu, prema plodnoj ravnici – župi, kasnije poznatoj po imenu Grbalj.
Prva urbana građevina, sačuvana u tragovima, zasnovana je u vrijeme Justinijanovih pohoda. U to vrijeme je i sagrađena trobrodna bazilika. Kotor kao da ne broji godine. Opčinjava svježinom, ljepotom svojih trgova, palata, ulica, i diči se svojom pomorskom tradicijom.
U Stari grad Kotor ulazi se kroz troje gradskih vrata. Glavna su Morska vrata. Ime su dobila po moru koje je nekada dopiralo do njih. Potiču iz 16. vijeka, građena u renesansno-baroknom stilu. Izgrađena su za vrijeme mletačkog providura Bernarda Renijera. U to vrijeme su bila sastajalište dva svijeta, gradskog i seoskog.
U prošlosti su se, obično, pored gradskih vrata iskrcavali tovari, pa su, pored njih, bile krčme, prenoćišta i skladišta za robu. I danas se ovdje kupuje i prodaje sve što je iz mora i pored mora nastalo. Ulazimo u grad, koji nas podsjeća na starinsku skrinju punu filigranskog nakita. U tome je njegova ljepota i draž. Imena trgova pripovijedaju istoriju. Trg od oružja, glavni gradski trg, nosi ime po mletačkom skladištu oružja. Trg od brašna se ponosi dvjema palatama: Buća i Pima. Pored njih su nekada bili magacini brašna. Ključni je trg Svetog Tripuna, sa katedralom, jedinstvenim spomenikom grada i vjerskim objektom. Ko je osmislio njen arhitektonski koncept, ko su bili graditelji, ostaće tajna, ali se mnogo toga može saznati na osnovu materijalnih i pisanih izvora.
Kotorske crkve, zajedno sa katedralom, čine duhovnu mrežu hramova, svjedoče o bogatstvu komune, visokom stepenu njene urbanizacije. Pravoslavne crkve Sv. Luke i Sv. Nikole plijene svojom stasitošću i neumornošću. Prva je sagrađena krajem 12. vijek, a druga početkom 20. vijeka u duhu istoricizma, na temeljima starije građevine, koja je stradala u požaru u 19. vijeku. Udruženje „Kotorska mornarica” posebna je priča, i njihovo čuveno kolo. Postoji već 12 vjekova. Prepoznatljiva je po krasnim odorama, odnosno uniformama. Kolo se izvodi na dan Sv. Tripuna, trećeg februara.
Neosporno je da su Kotor i Boku još zavodljivijim učinili njihovi građani, odvažni pomorci. Blistavog uma, čvrstog karaktera, prefinjenog ukusa. Sve što su donosili sa raznih plovidbi predstavljalo je njihov i prosperitet samog Kotora. Ulagali su i u sebe i u grad, što je dokaz visoke urbane svijesti. Tako su nastale i prve zbirke Pomorskog muzeja.
Panorama Kotora se najbolje vidi sa tvrđave Sv. Ivana. Stari grad opasan je veličanstvenim bedemima na istoimenom brdu. Na pojedinim mjestima, zidovi su debeli do 16 i visoki do 20 metara. Nekada su imali isključivo odbrambenu funkciju, čuvajući grad Kotor i sigurnost građanima. Pogled je pravi praznik za oči, i jedan od povlašćenijih u svačijem životu. Na škrtom suncu presijevaju se visoki krovovi i zvonici katedrale i crkve Sv. Nikola, Sv. Luka, Sv. Mihailo, Sv. Ana, Sv. Marija Kolećata...V Lazarević